Registracija žiga i dizajna na primjerima

Pojmovi žiga i dizajna i postupak njihove registracije nepoznati su velikom broju ljudi. Iz tog razloga većina ljudi smatra da je registracija žiga i dizajna nepotrebna te da od nje neće imati puno koristi. Činjenica je da je ova tema nedovoljno zastupljena u javnosti i da se o njoj rijetko govori.

Cilj je ovog članka ukratko pojasniti pojmove žiga i dizajna te na praktičnim primjerima pokazati koja je važnost njihove registracije.

 

Žig

Žig je, najjednostavnije rečeno, zaštićeni znak. Znak koji se može zaštititi žigom mogu biti slova, brojke, crtež ili bilo koji drugi znak koji se može grafički prikazati. No, važno je istaknuti da je žig samo onaj znak koji je zaštićen, odnosno za koji je proveden postupak registracije pred Državnim zavodom za intelektualno vlasništvo.

Svima je poznat žig (znak, logo) Nike, kojeg čini ”kvačica” ili Apple, kojeg čini ”jabuka”, čije su vrijednosti na tržištu ogromne.

Važnost registracije žiga najbolje je prikazati na praktičnim primjerima.

Primjer 1

Ulazimo u dućan u kojem se nalazi veliki broj tenisica. Uočavamo tenisice na kojima se nalazi “kvačica” Nike i odmah znamo da se radi o Nike tenisicama, zbog čije kvalitete i dizajna ih kupujemo.

Upravo je u tome svrha žiga, da potrošači kvalitetu i ugled proizvoda pomoću žiga (znaka) povezuju s njihovim proizvođačem.

Primjer 2

Osoba A osnovala je tvrtku koja se bavi proizvodnjom zdrave hrane. U svom poslovanju, odnosno na svim proizvodima i reklamama proizvoda koristi logo. Taj logo, odnosno znak , osoba A nije zaštitila pred Državnim zavodom za intelektualno vlasništvo, smatrajući da je to nepotreban trošak.

Nakon nekog vremena, za potrošače je logo tvrtke na proizvodima postao simbol kvalitete i ugleda proizvoda poduzeća osobe A.

Nakon određenog vremena, osobi A naglo pada promet. Uskoro saznaje da tek osnovana tvrtka B, koja se također bavi proizvodnjom zdrave hrane. na svojim proizvodima koristi logo koji je skoro identičan kao i njen. S obzirom da osoba A nije logo zaštitila žigom, nalazi se u bezizlaznoj situaciji, jer ne može zabraniti tvrtki B da koristi logo koji je skoro identičan njenom.

Međutim, da je osoba A svoj logo zaštitila žigom u procesu registracije pred Državnim zavodom za intelektualno vlasnitšvo tada bi temeljem članka 7. Zakona o žigu imala pravo zabraniti bilo kome drugome (u našem slučaju osobi B) da u trgovačkom prometu rabi znak koji je sličan ili identičan njenom žigu, a to znači da može zabraniti:

  1. isticanje znaka na proizvodima ili njihovim pakiranjima,
  2. nuđenje proizvoda, ili njihovo stavljanje na tržište ili skladištenje u te svrhe pod tim znakom, ili nuđenje ili pružanje usluga pod tim znakom,
  3. uvoz ili izvoz proizvoda obilježenih tim znakom,
  4. uporabu znaka na poslovnim dokumentima i u reklamiranju.

 

Industrijski dizajn

Industrijski dizajn predstavlja vanjski izgled proizvoda koji proizlazi iz njegovih obilježja, osobito crta, boje, oblika, teksture itd. Da bi mogli zaštititi dizajn, on mora biti nov i originalan. Međutim, neke stvari se ne mogu zaštititi kao dizajn, primjerice računalni programi.

Kao i u slučaju žiga, postupak registracije odvija se pred Državnim zavodom za intelektualno vlasništvo.

Slijedi praktični primjer koji ukazuje na važnost registracije dizajna.

Primjer 1

Osoba A bavi se proizvodnjom dizajnerskog namještaja. Jedne je godine proizvela i stavila na tržište dizajnersku stolicu, novu i originalnu, kakva još nije predstavljena na tržištu. Ta je stolica među potrošačima postala veliki hit i njena je prodaja jako uspješna.

Nakon nekog vremena, bez vidljivog razloga, prodaja stolice naglo opada. Uskoro osoba A dolazi do saznanja da osoba B, odnosno veliko poduzeće koje ima salone namještaja širom države prodaje istu takvu stolicu po znatno nižoj cijeni.

Osoba A nije zaštitila svoj dizajn pred Državnim zavodom za intelektualno vlasništvo te se nalazi u Isto kao i u primjeru žiga, da je osoba A u procesu registracije zaštitila svoj dizajn tada bi temeljem članka 17. Zakona o industrijskom dizajnu imala pravo svakoj trećoj osobi – u našem slučaju osobi B, zabraniti da se koristi njegovim dizajnom bez odobrenja. Korištenjem se, prema tom Zakonu, smatra izrada, ponuda, stavljanje u promet, uvoz, izvoz ili korištenje proizvoda u kojem je dizajn sadržan ili na koji je dizajn primijenjen ili skladištenje takva proizvoda u navedene svrhe.

Registracijom žiga i dizajna stječe se zaštita u slučaju kada bilo koja treća osoba pokušava iskoristiti Vaš ugled ili Vašu ideju. Stoga je njen značaj mnogo veći od pažnje koja joj se pridaje.

 

Autor članka

Zastupnik za žigove i dizajn
Vladimir Vučković

Kneza Mislava 3, Zagreb
01/2431 071 ; 091 595 0106
e-mail: registracijaziga@yahoo.com
www.registracijaziga.com

, ,

Menu