Faust Vrančić

Faust Vrancic

Prva tehnička otkrića hrvatskih znanstvenika povezana su s imenom Fausta Vrančića

Faust Vrančić je bio čovjek širokoga znanstvenog interesa, bavio se leksikografijom, filozofijom, teologijom i tehnikom. Tečno je govorio najmanje sedam jezika. Faust Vrančić (lat. Faustus Verantius) najvažniji je konstruktor i tehnički pisac u Hrvata na prijelazu iz 16. u 17. stoljeće. Rođen je godine 1551. u Šibeniku. Još kao dječak otišao je u Ugarsku svome stricu biskupu Antunu Vrančiću.

Na dvoru kralja Rudolfa II. u Hradčanima u Pragu (Rudolf II. je bio Rimsko-njemački car i Hrvatsko-ugarski kralj) radio je kao kraljev tajnik, i u to je vrijeme dovršio svoj značajni rječnik pet najplemenitijih europskih jezika (Dictionarium quinque nobilissimarum Europeae linguarum : Latinae, Italicae, Germanicae, Dalmaticae et Hungaricae) i objavio ga u Veneciji 1595. Najpoznatiji je po svojoj knjizi izuma u djelu Machinae Novae, koje je također izdano u Veneciji 1595. Knjigu je financijski pomogao francuski kralj Luj XIII. i toskanski vojvoda Cosimo II. de Medici.

Biografija

Poznatiji izumi: viseći most, padobran, žičara

U Veneciji je 1595. tiskano i danas iznimno zanimljivo djelo “Machinae novae” (Novi strojevi), u kojem se nalazi 49 skica i projekata s prikazom 56 tehničkih izuma, projekata i konstrukcija (mostovi, iskorištavanje vodotokova kao pogonskog sredstva, “homo volans”…), koji su iznimnom crtačkom vještinom izvedeni u bakropisima velikog formata. Po tome je ta knjiga vjerojatno jedna od najljepših hrvatskih knjiga svoga vremena.

Crteže slijedi stotinjak stranica teksta (u prvom izdanju na latinskom i talijanskom, a u novijim izdanjima i prevedeno na španjolski, njemački i francuski jezik). U tom se osobitom djelu pokazuje sva širina njegovih znanja i renesansnih interesa. Osnovna značajka Vrančićevih tehničkih konstrukcija i tehničkih rješenja jesu jednostavnost i jasnoća zamisli te njihovo praktično prikazivanje.

Vrančić je isto tako konstruirao mlin kojeg pokreću morske mijene, žičaru, iznio je novu konstrukciju metalnih mostova (koji vise na željeznim lancima, tj. visećih mostova), koju je opisao u svojoj slavnoj knjizi o mehanici Machinae novae (61 konstrukcija, Venecija, 1595.). Tek su koncem 18. stoljeća, odnosno, dva stoljeća kasnije, takvi mostovi sagrađeni. Knjiga je ubrzo bila prevedena s latinskog na talijanski, španjolski, francuski i njemački. Skica njegovog dobro poznatog Homo volansa (padobranca) koja se pojavljuje u njegovoj knjizi Machinae novae često se pripisuje u literaturi Leonardu da Vinciju, što je pogrješno. Vrančić je bio kancelar kralja Rudolfa II. za Ugarsku i Transilvaniju.

Faust Vrančić je negdje u Veneciji izveo skok svojim padobranom kako bi ga isprobao. Ta činjenica je eksplicitno navedena u knjizi koju je napisao engleski biskup John Willkins (1614.-1672.), tajnik Kraljevskog društva u Londonu, samo 30 godina nakon skoka. Naslov knjige koja sadrži to važno svjedočanstvo o Faustu Vrančiću je Mathematical Magic of the Wonders that may be Performed by Mechanical Geometry, part I: Concerning Mechanical Powers Motion, part II: Deadloss or Mechanical Motions (Matematička čarolija koja se može izvesti mehaničkom geometrijom, prvi dio: O gibanju mehaničkih pogona, drugi dio: Živa ili mehanička gibanja) objavljena u Londonu 1648. Vidjeti: Vladimir Muljević: Hrvatski znanstvenici Antun i Faust Vrančić, Encyclopedia Moderna, god. 14, II, Zagreb, 1993. Vrančić je u svojoj knjizi Machinae novae opisao i prvu turbinu na vjetar.

 Galerija fotografija

 

Video


Izvor: Internet

Menu