Eduard Slavoljub Penkala

Slavoljub Eduard Penkala

Jedan je od najznačajnijih izumitelja s početka 20. stoljeća.

Penkala je rođen 20. travnja 1871. u Liptovskom Mikulášu (Liptószentmiklós), u Mađarskoj (danas Slovačka). Poljsko-nizozemskog je podrijetla. Jedan je od najznačajnijih izumitelja s početka 20. stoljeća. Nakon mature 28. rujna 1892. i završetka studija na sveučilištima u Beču i Dresdenu, diplomirao je na Kraljevskoj visokoj tehničkoj školi u Dresdenu 25. ožujka 1898. i pisao doktorsku disertaciju s područja organske kemije.

Nakon ženidbe izabrao je Zagreb kao boravište svoje obitelji i nastanio se na današnjem Trgu kralja Tomislava br. 17. Ovdje je počela njegova blistava karijera. Prihvatio je državnu službu i 14. lipnja 1904. položio službenu prisegu. S vremenom je svom imenu pridodao Slavoljub i postao naturalizirani Hrvat.

Penkalin zasigurno najpoznatiji izum je automatska mehanička olovka.

Kao ilustraciju kolika je popularnost Penkalina izuma bila na samom početku zanimljivo je reći da je samo na osnovu 10 uzoraka mehaničke olovke koje je odaslao po Europi Penkali stiglo narudžbi za izradu 100.000 olovki. Slijedeći korak u proizvodnji mehaničke olovke bila je izrada grafitnih mina u boji. Tako je kupac kupovinom jedne olovke dobio mogućnost da olovka s jedne strane piše crvenom, a s druge plavom bojom. Nakon već postignutog uspjeha nije posustajao te je počeo stilizirati olovke za različite potrebe, a što je opet donosilo nove narudžbe. Novine su oduševljeno pisale o olovci koju ne treba šiljiti te je stoga uvijek jednake duljine i stoga prikladna za svačiju ruku.
Reklami svojih izuma Penkala je poklanjao veliku pozornost. Tako je 30. listopada 1910. u Grazu praktikant trgovca Brauna, koji je imao pravo zastupstva penkale, reklamirao penkalu. Praktikan je bio odjeven u elegantnu odjeću, a u ruci je nosio ogromnu penkalu poput štapa za šetnju. Mladić se šetao ulicama Graza, a građani su se osmijehivali originalnoj reklami. Međutim, policajac koji je opazio mladića smatrao je kako mladić krši zakon te je “objekt javne seznacije” priveo u policijsku postaju. Gradsko vijeće, nadležno za sigurnost, objavilo je da su maske, prerušavanje i maskirne povorke zabranjene i kažnjive te da se maskirane osobe imaju zatočiti. Cijeli slučaj završio je na koncu u novinama. Koliko je pažnje reklamiranju posvećivao Penakla govori i podataka da je on osmislio dizajn zaštitnog znaka svog poduzeća – simpatičnog čovječuljka s ogromnim ušima i špicastim nosom (što je ustvari Penkalina karikatura).

Biografija

Izumi: Automatska mehanička olovka, plavilo, nalivpero s čvrstom tintom, termos-boca….

Njegov opus obuhvaća od 70 do 80 izuma s područja mehanike, kemije, fizike, aeronautike (zrakoplovstva) itd. Već 1903. godine patentira “Termofor” u Budimpešti, Beču i drugdje. Usporedno s time radi na izumima mehaničke olovke i nalivpera. Prvu mehaničku olovku na svijetu patentira 24. siječnja1906. godine. Već 1907. godine patentira prvo nalivpero na svijetu s čvrstom tintom i to 31. svibnja 1907. godine. Patenti su prijavljeni u više od 35 zemalja svijeta.

Kreativan duh te okružje u kojem je živio i radio rezultirali su s 80-ak pronalazaka i inovacija primjenljivih u svakodnevnom životu, industriji, prometu i dr. Među prvim su izumima koje je patentirao termos-boca te rotirajuća četkica za zube. Svoj najveći i najpoznatiji izum, automatsku mehaničku olovku, P. je prijavio 1906., a nešto poslije i prvo nalivpero s čvrstom tintom, kao i tzv. knipsu, držač kojim se pisaljka može zakvačiti za džep. Osim toga, izumio je, patentirao ili usavršio anodne baterije, lijek protiv reume, prašak za pranje rublja, potom i plavilo, koje je u praonicama rublja zamijenilo do tada korišteno bjelilo, sredstvo za uništavanje gamadi, tekući preparat za impregnaciju željezničkih pragova, manometar, dinamometar, vagonske kočnice, sastav tračnica, mjerilo protoka. Posebno se bavio materijalima za izradbu gramofonskih ploča, pa je usavršio masu ebonit iz koje su se ploče lijevale, a patentirao je i gramofonsku iglu produljena vijeka trajanja. Među ostalim, izradio je proračune i nacrte turbinskoga kola, helikopterskoga rotora te je patentirao lebdjelicu na zračnom jastuku, mnogo prije no što je prvi takav stroj i izrađen.
P. je 1908. u Zagrebu počeo konstruirati zrakoplov, kojim je upravljanje trebalo biti toliko jednostavno da bilo tko na njemu može letjeti bez posebne pripreme i obuke. Svoje je inovacije patentirao 1909., a zrakoplov je bio posve dovršen 1910. Izgradio je hangar na vojnom vježbalištu Kajzerica u Zagrebu, pa je tako organizirao prvo uzletište u Hrvatskoj. Ondje je D. Novak uzletio zrakoplovom, te postao prvim hrv. pilotom. P. je postupno mijenjao prvotnu konstrukciju kako bi joj poboljšao letne sposobnosti. No letjelicom se i dalje teško upravljalo, a 1910. dogodila se nezgoda u kojoj se zrakoplov oštetio, nakon čega je P. odustao od daljnjega rada na njem. Unatoč tomu, Penkalin je zrakoplov ostao zapamćen kao prvi zrakoplov koji je sagrađen i letio u Hrvatskoj.
P. je nastojao da se njegovi izumi počnu proizvoditi i time dobiju uporabnu vrijednost, pa je i sam bio osnivač nekoliko poduzeća. Tako je, upoznavši Edmunda Mostera i njegova brata Mavra 1906., s njima sklopio ugovor o osnivanju tvrtke Penkala–Edmund Moster & Co. Tvrtka je u Zagrebu izgradila tvornicu i počela proizvoditi automatske mehaničke olovke, nalivpera i ostali pisaći pribor prema Penkalinim patentima. Ta je tvornica ubrzo postala jednim od najvećih svj. proizvođača pisaćega pribora, a mehanička je olovka postigla velik tržišni uspjeh u 70-ak zemalja. Zato se i naziv Penkala, pod kojim je bila prodavana, uvriježio u govoru za pisaljku te vrste, a u nekim se zemljama koristi i danas.

 Galerija fotografija

 

Video

Izvor: Internet

Menu